Danas splavovi, a nekada Kod Laze Šećera: Prva diskoteka u Beogradu imala je “čedno” radno vreme, a pravi skandal je izbio kada su uhvatili dvoje da se tu ljube

Foto: YoutubePrintscreen/MONDO PORTAL

U vreme kada su diskoteke u Evropi postojale samo u Parizu, Londonu i Milanu i Beograd je dobio svoju diskoteku.

Otvorena u podrumu Doma Jevrema Grujića, srpskog ministra i političara iz 19. veka, tik do Ateljea 212, bila je prva diskoteka na potezu od Trsta do Vladivostoka.

Lazar Šećerović, Grujićev direktan potomak, jedan je od nekoliko ljudi zaslužnih za pokretanje diskoteke i čovek po kome je dobila ime – diskoteka Kod Laze Šećera.Ideja da i Beograd dobije svoju diskoteku nastala je 1967. godine, a potekla je od Saše Nikolića, Beograđanina koji je studirao u Parizu.

– Njegovu ideju prihvatili su moj brat Milan Šećerović i drug Brana Samardžić, a kako je otvaranje privatnog lokala u to vreme bila nemoguća misija, Nikolićev otac, koji je radio na košarkaškom igralištu Crvena zvezda, pomogao nam je i diskoteku registrovao kao Društveni klub Košarkaškog kluba Crvena zvezda. Nije imala ime, ali je ubrzo prozvana „Kod Laze Šećera”, jer sam ja bio taj koji je dovodio glavno društvo i pravio atmosferu – priča Šećerović za Blic.

Pročitajte i Buhtlice sa džemom od kajsija: Najmekše testo koje se topi u ustima
Diskoteka je vrlo brzo izazvala veliko interesovanje.

– Ona je demokratizovala zabavu. Devojke su sada mogle da dođu same, sa drugaricom i sestrom, da igraju i da se lepo provedu. Nije morao da ih prati dečko ili brat. Prvi put se nije plesalo u paru. Bila je to prava revolucija – dodaje Šećerović.

Na otvaranju je bio kulturni krem Beograda – Mira Trailović, Jovan Ćirilov, Ivan Tabaković, Dušan Matić…– U diskoteci su lansirani modni trendovi i slušale su se najnovije ploče snimljene u Londonu i Parizu. Kada sam u junu otišao u London, melodije koje su kod nas svirale tamo još nisu stigle, ili su tek postajale popularne, poput čuvene grupe „Prokol Xarum” i numere „Noći u belom satenu”. Imali smo prve disk-džokeje, i svako veče je bio parti na kome se đuskalo. Pravili smo mini modne revije i izložbe mladih umetnika – kaže Šećerović.

Radno vreme je bilo čedno, od pola sedam do jedan iza ponoći. Ulaz se simbolično naplaćivao, postojale su i članske karte.

– Ipak je presija vlasti i štampe koja je pisala da se tu kvari omladina bila neizdrživa i posle godinu dana smo zatvorili diskoteku. Ali kada bi u Beogradu boravile svetske zvezde, intelektualna i kulturna elita, ovde bismo za njih pravili privatne partije – napominje naš sagovornik.

Tih šezdesetih godina 20. veka u medijima se o širio glas o diskoteci kao „subverzivnom, buržujskom leglu naše omladine inficirane Zapadom”. Novine su jednom prilikom prenele vest da su „službenici Sekretarijata unutrašnjih poslova” videli da se jedan par u diskoteci „Kod Laze Šećera” – ljubi.

Gošće diskoteke su bile najšarmantnije i najzgodnije beogradske devojke i najpoznatiji beogradski šmekeri. Mnogi su se tu upoznali, i evo već su više od 40 godina ostali u braku.

Stanari zgrade na broju 15 bunili su se zbog rada diskoteke, pisali žalbe… a na goste sipali vodu iz kofa i bacali đubre! Opština je organizovala i sastanak na kojem se raspravljalo o diskoteci. U zapisniku sa sastanka stoji i da „američka špijunska organizacija CIA ima u prostorijama kluba svoje sedište”…

(Blic)