Ko je osvetio Crkvu uspenja presvete Bogorodice u Skobalju kod Smedereva: Mitropolit Mihailo ili Teodosije

Foto: VolimSrbiju

Crkva uspenja presvete Bogorodice u Skobalju kod Smedereva ove godine obeležava 140 godina od početka radova na izgradnji svetinje, za tri godine će proslaviti isto toliko godina od završetka radova i početka služenja vernom narodu, ali još uvek nije poznato ko je 1883. godine crkvu osvetio i dao joj blagoslov da može da počne sa radom.

Zvanično, crkvu je osveštao mitropolit beogradski Mihailo. To piše i u dragocenoj knjižici o istoriji crkve koju je napisao dr Mlađan Cunjak. Ovo delo, štampano 2004. godine, povodom 120 rada crkve, zove se „Crkva uspenja prosvete Bogorodice u Skobalju“.

-Za sada je sigurno da je crkva bila osvećena 1883. godine i da joj je tada beogradski mitropolit Mihailo poklonio antimone – piše Cunjak.

Međutim, u to vreme Mihailo Jovanović ne samo što nije bio mitroplit beogradski, već se najverovatnije nije nalazio ni u Srbiji. Skobaljskoj crkvi je mogao da pokloni antimone ali eventualno samo do 1881. godine, u šta je teško poverovati, jer je crkva bila tek u početnoj fazi izgradnje. Ili tek nakon 1889. godine, kad je ponovo ustoličen na čelo beogradske mitropolije.

Mihailo Jovanović, svetovno Miloje Jovanović (1826-1898.) je na čelo beogradske mitropolije došao 1859. godine. Uživao je veliki ugled među vernicima i sveštenstvom. U njegovo vreme u beogradskom kraju izgrađen je veliki broj crkava. U svakom slučaju, to je jedan od najvećih crkvenodostojnika koji je ikad bio na čelu SPC.

Foto: VolimSrbiju

Bio je na čelu crkve u Srbiji u vreme četvorice Obrenovića: Miloša, Mihaila, Milana i Aleksandra.

Zbog turbulentnih vremena u unutrašnjoj i spoljnoj politici krhke kraljevine a i zbog svojih političkih uverenja, jednom je smenjen sa mesta mitropolita, pa posle šest godina vraćen na položaj. U međuvremenu je i proterivan iz otadžbine.

Bio je iskonski rusofil, koji je kritikovao probečku i progermansku politiku Kraljevine Srbije. Naravno, to se nije dopadalo ni Beču, ni kralju Milanu, ni tada najvećoj političkoj partiji naprednjacima. Sukob je eskalirao 1881. godine, kad je otkriveno da mitropolit Mihailo, preko srpskih sveštenika, intenzivno radi na buđenju srpske nacionalne svesti preko Drine i pobunjuje narod protiv austro-ugarske okupacije BiX. U tome je imao podršku ruskih komita.

Foto: VolimSrbiju

Podsećamo, bila je to godina u kojoj su započeti radovi na izgradnji crkve u Skobalju. Početak radova je odobrio i blagoslovio upravo Mihailo.

Do daljeg zaoštravanja odnosa između kralja i crkve došlo je 1. juna 1881. kad je vlast usvojila Zakon o crkvenim taksama, ne samo bez saglasnosti, nego i bez znanja Svetog arhijerejskog sabora SPC. Crkva je oštro reagovala a kralj Milan odlučio da smeni mitropolita. Učinio je to 18. oktobra 1881. godine.

Mihailo je dve godine živeo u svojoj kući u Beogradu ali ga je vlast 1883. proterala iz zemlje. Boravio je u Carigradu, Jerusalimu, Ruščaku, Bukureštu i Kijevu.

Kralj Milan je napustio vladarski tron 23. februara 1889. godine, a ukazom kraljevskog namesništva od 18. maja 1889. godine mitropolit Mihailo je vraćen na čelo beogradske mitropolije.

Foto: VolimSrbiju

S obzirom da od 1881. do 1889. godine nije bio mitropolit, a od 1883. bio je proteran iz Srbije, Mihailo nikako nije mogao da osveti crkvu u Skobalju. Čak ni kao običan sveštenik. Jer je bio u velikoj nemilosti kraljevske vlasti. Koja sigurno ne bi dozvolila da joj sveštenik, kojeg je anatemisala, otvara crkve po kraljevini.

Od 1883. do 1889. godine i Mihailovog povratka, znači i u vreme osvećenja skobaljske crkve, 1883. godine, mitropolit beogradski je bio Teodosije Mraović.

Mitroploit Teodosije, svetovno ime Teodor Mraović (1815-1891.) je 30 godina radio kao profesor na beogradskoj Bogosloviji. Nakon smenjivanja Mihaila Beogradskom mitropolijom je upravljao kao administrator episkop Šabački i negotinski Mojsije. Knjige staroslavne kažu da je bio samovoljan, da je pravio kanonske greške pa su Sveti arhijerejski sabor i kralj Milan odlučili da izaberu mitropolita. Izbor je pao na Teodosija Mraovića, penzionisanog profesora Bogoslovije. Teodosije je mitropoliju preuzeo 23. marta 1883. godine.

Četiri meseca pre osvećenja crkve u Skobalju. Tako da je osvećenje crkve izvršio on ili neko od njegovih episkopa.

Projekat sufinansiran iz budžeta grada Smedereva.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.